31 Jul 2018

LA'ÓS Ó-NIA KULPA

Fuan ne’e hahú lahakmatek besik oras ida ona laiha sinál ema ida mak sai husi sala operasaun. Dezastre ne’ebé Abui hasoru loron rua liubá halo nia tenke tuur iha kadeira-roda ba tempu naruk. Acau kaer metin Abui nia liman hodi fó forsa ba Abui.

Abui fihir metimetin Acau nia oin ho matan-been dehan;

“Ha’u la hatene loos sé buat ruma mak akontese ba Agio, ita-nia moris ba oin oinsá  loos.”
“Ita reza de’it no fiar de’it katak Maromak sei la husik ita mesak.’’

Acau no Abia nia família hahú mai naba-naba. Família rua ne’e hahú deskute malu no hatudu oin-boot ba malu maibé ida-idak koko atu hakalma an no lakohi hakilar malu iha ospitál. Acau nia família fó sala beibeik ba Abui.

Acau, oan mane mesak husi dona Ana no Señór Lucio. Relasaun domin entre Abui no Acau bele dehan la liuhusi dalan ne’ebé fasil. Acau nia inan-aman husi inisiu la simu Abui nia prezensa tenke simu realidade katak sira-nia oan-mane hadomi tebes Abui.

Acau mós ameasa nia inan-aman bainhira la hatán nia kaben ho Abui mak nia sei hala'i sai husi uma. Tan lakohi lakon oan mane mesak ne’e Acau nia inan-aman mós halo tuir nia. Tinan lima dahuluk hafoin harii uma-kain, Abui ho Acau seidauk iha oan. Família husi Acau komesa ko’alia barabarak, balu dehan;

“Lakohi rona saida inan-aman ko’alia ne’e mak hanesan, kaben kleur ona oan laiha hela de’it ne’e, feto mak la ko’us hanesan ne’e di’ak liu soe tiha de’it.”

Biar nune’e Abui no Acau la lakon esperensa kontinua buka meius oinoin hodi halo tratamentu ba saúde no nafatin iha fiar ida sedu ou tarde iha loron ida sira mós sei iha oan. Tama ba tinan 6 Abui komesa hatudu sinál isin-rua. Acau nia família simu novidades ne’e ho kontente.

Família hahú loke an simu Abui nia prezensa no komesa ko’alia mamar hasoru Abui. Ida ne’e halo Abui kontente tebes tratamentu ne’ebé nia hetan husi banin mane no banin feto hahú di’ak, saida de’it mak Abui hakarak sira halo tuir.

To’o bainhira Agio moris, nia lori esperansa foun ba Abui no Acau. Nu’udar feto Abui sente perfeitu tebes bele sente oinsá isin-rua no hahoris.

Iha loron rua liubá, ksolok hotu ne’ebé nakonu iha família ki’ik ne’e mout hamutuk ho dezastre ne’ebé akontese ba Abui no Agio. Tuku sanulu liu daudaun karosa ne’ebé baibain lori modo tama sai bairru la liu iha uma oin.

Abui hahú prekupa modo meiudia nian. Besik tuku sanulu resin  ida hahán seidauk prontu iha meza leten tan ne’e Abui deside ba hola modo ne’ebé ema fa’an iha lurón boot. Sira tenke la’o metrus atus tolu hodi to’o iha Baraka ne’ebé fa’an modo fresku besik iha lurón ninin.

Bainhira Abui no Agio atu hakat bá lurón sorin karreta Pajero ida hala'i mai ho velosidade aas xoke Abui no Agio. Ema ne’ebé xoke ne’e mós hala'i lakon tiha, komunidade sira ne’ebé haree akontesementu ne’e koko atu duni maibé la konsege kaer toman autór.

Dezastre ne’e hanesan mehi aat ida ba Abui no Acau, labarik ne’ebé mak sira hein tempu naruk tenke tama iha sala operasaun. Liutiha minutu balu Doutór ida sai husi sala operasaun hodi dehan;

“Deskulpa, rezultadu mak ida-ne’e ami esforsu ona tuir ami-nia kbiit maibé Maromak nia planu ita ema la hatene.’’

Abui hakuak metimetin Acau ho fuan todan simu realidade.

 “Tansá ita fó nia mai, sé ita foti nia sedu husi ami-nia leet.”

Abui fó sala beibeik ba nia an, sé loron ne’e nia la lori Agio bá hola modo ida-ne’e sei la akontese no oras ne’ebé nia sei hamutuk ho Agio sei haree no rona Agio nia lian. Acau nia família kontinua fó sala ba Abui no julga tuir sira nia hakarak.

Inan ida ne’ebé mak la fuan kanek bainhira lakon oan ne’ebé nia hadomi. Nia mós lakohi fó kulpa ba ema ne’ebé mak xoke tan ne’e planu Maromak nian. Ema ida-idak ho nia dalan moris rasik biar nune’e la hakuran nia fiar ba Maromak no nafatin ho fiar ida katak ohin na’i foti ida, sedu ou tarde sei fó fali hikas.

"ksolok ba sira-ne’ebé laran-luak, basá sira sei hetan laran-luak
-Mateus, 5-7"

Ai-mutin, loron-31 fulan-Jullu tinan-2018

29 Jul 2018

KUCH-KUCH HOTA HAI

Angeli ne'e de'it, keta provoka hamnasa ba, kleur loos ona "hahahahaha..."
=====================

Hafoin tinan-sanulu resin lima hasoru hikas ha'u-nia belun Pre-Sekudária ida iha Timor Plaza, husi dook nia hamnasa bainhira haree hetan ha'u.

Ha'u foti liman no hamnasa hasoru nia. Ha'u la imajina hafoin tinan naruk bele hasoru hikas nia, kakutak ne'e tenke servisu maka'as hodi hanoin nia naran.

K : Hai, kleur loos ona la hasoru malu, mai ho sé.??

H : mai mesak. Beee... ita fali.

K : Ha'u mai ho ha'u-nia oan feto buka nia sasán  eskola nian.

H : entaun di'ak, ha'u mós atu tesik ba haree sasán iha sorin lae.

K : hein lai, par ansi ida ita foin hasoru malu dadalia oituan lai labele ga.?

H : ó-nia oan tinan hira ona.?

K : lima nia foin mak tama eskola infantil. Bee.. ó-nia fali na'in hira ona.

H : seidauk iha.

K : ó-nia jeitu sei nafatin, hamnasadór. Husi ki'ik to'o fali agora ó mak nafatin hela de'it la aumenta aas, maibé buat ida mak la muda husi ó nafatin bermanek hanesan uluk.

Hahahahaha.....

H : sé mak dehan ha'u bermanek.

K : ó hanoin ha'u haluha ona ga.? Be sé fali mak uluk gosta uza bandolete hena, fuuk tesi badak hanesan Angeli pois gosta ransu de'it ho mane, ne'e sé fali ba.

H : la'ós ha'u ida karik.

K : ó hanoin ha'u haluha ona karik. Angeli iha ita nia eskola ne'e kal na'in-hira fali ona..

H : heisa, ha'u hanesan koko ó de'it afinál ó-nia memoria se di'ak.

K : bermanek, ó-nia kolega mane sira baibain imi dada malu ba halimar basket iha madre sira-nia fatin ne'e iha hotu ne'ebé.??

H : balu iha ne'e dalaruma ami hasoru malu hela, restu  bá buka moris iha ema-nia rai.
Tekiteki labarik feto ki'ik ne'ebé hamriik iha nia sorin hahú hatudu oin-buis...

"Amá ita bá ona."

K : labarik la di'ak liu, ita atu konta istória ida mak nia ansi an ona atu fila.

H : entaun loos ona, ha'u mós se tesik ba sorin lae. Kontente tebes hasoru malu ho ó, ó-nia oan bonita loos.

Bainhira foin fila kotuk no hakat tama ba loja laran. Ho kontente nia bolu husi kotuk.

K : Anjeli, ó haluha ona ha'u-nia naran karik. Hanesan ha'u mós hotu.

H : loos ona... depois hasoru malu fali ha'u bolu fali ó Tina...

Kwkwkwkw....
Ita kal kuch-kuch Hota Hai loossss....

13 Jul 2018

La’ós Siumé Maibé Prinsípiu


Ania ho Ajo moris hamutuk iha tempu naruk nia laran nakonu ho domin. Iha oan na’in-rua Alex ne’ebé foin halo-tinan tolu no Aida tinan lima. Ania barakliu pasa tempu iha uma hamutuk ho nia oan na’in-rua.

Ajo ne’ebé servisu iha Ajensia Internasional balu, dala barak la’o beibeik ba rai-li’ur no husik hela nia kaben ho nia oan sira iha uma. Bainhira ita tempu férias Ajo sempre buka tempu hodi pasa ho nia família ki’ik ne’e.

Semana tolu Ajo halo nia vizita servisu iha rai-li’ur hafoin fila hikas, nia husu atu lisensa semana ida hodi hamutuk ho oan no nia kaben. Ajo la dehan ba nia kaben kona-ba novidades ksolok ne’e. Hanesan bainbain Ania hadeer sedu prepara matabixu ba Ajo ho nia oan sira.

Teki-teki Ania nia telefone lian. Ania ne’ebé akompaña daudaun Ajo matabixu iha meza han, bainhira haree ba ekrán telefone ho oin hafodak haksubar an iha dapur hodi simu telefone ne’e. Ajo tuur iha meza han hodi fihir de’it Ania nia jestu.

Ajo nakonu ho dúvida sé mak  telefone no tansá Ania tenke hadook an husi nia hodi hatán telefone ne’e. Ania nia hahalok ne’e halo Ajo hetok deskonfia liután hafoin semana ida liubá nia alin ikun Ana, manda fotografia ida ba nia liuhusi via Facebook.

Bainhira Ania tama ba kuartu laran, Ajo dadalia ho nia subriña Sonia ne’ebé mai hamaluk Ania, Alex no Aida bainhira nia laiha uma.

            Tiu, fila ona ne’e orasida lokraik ha’u fila ona bá uma.”
            “ Bainhira tiu laiha uma, tia haree ó di’ak ka lae?”
Tia haree ha’u di’ak loos no hola mós roupa no telefone foun mai ha’u.” ko’alia nune’e liman hatudu daudaun ba telefone foun ne’ebé Ania fó ba Sonia.
“Ó, mak di’ak fali. Ó mak hili nia modelu ga, ó-nia tia mak hili?”
“Tia mak hili, maibé semana rua nia laran ne’e tia sai hela de’it no fila kalan. Bainhira ha’u husu tia hatán de’it bá buka ha’u-nia telefone.’’

Rona tiha ida-ne’e Ajo, hi’it bikan ne’ebé uza han bá tau iha dapur no dada tolla iha tali hakat daudaun ba hariis-fatin. Ania haree husi kuartu laran Ajo tama daudaun ba hariis-fatin. Nia loke odamatan armáriu hili daudaun Ajo nia kamizola hodi hatais iha loron ne’e.

Bainhira sai husi hariis-fatin mai Ajo ho hamnasa mihis hakarak dehan ba Ania katak nia husu ona lisensa ba semana ida nian maibé hafoin rona saida mak Sonia dehan, Ajo deside nonook no buka tuir sah atividade Ania halo iha li’ur bainhira nia laiha uma.

            Doben, roupa ha’u estrika ona.’’
            “Obrigada doben, estrika ona ha’u-nia roupa. Baibain ó la estrika ha’u-nia roupa.’’
            “Sala ga, sei ha’u estrika ó-nia roupa.”
“Lae, sente komik de’it.’’
Ho hamnasa Ania ko’us daudaun Alex hodi dehan “haree troka ona ba, ha’u fó han Alex lae.”

Bainhira troka hotu. Ajo foti xave karreta ne’ebé latan iha armáriu leten la’o  sai husi uma nein dehan hela liafuan ruma ba Ania. Loron ne’e Ajo la bá servisu maibé nia para hela iha lurón boot hodi hafuhu tuir de’it Ania, nia sai husi uma ka lae. Hein to’o meiudia Ania la sai husi uma.

Iha oras han meiudia nian Ajo deside fila bá han iha uma. Ania nia telefone lian maibé nia iha hela hariis-fatin. Ajo hakbesik ba hodi buka tuir sé mak haruka mensajen mai ne’e. Ajo hafodak bainhira lee mensajen ne’ebé tama mai ne’e hodi dehan;

            Doben, ha’u hein hela ó iha fatin baibain, ó la mai ga?”

Mensajen husi númeru telefone ne’ebé Ania la tau naran. Ajo lakohi husu tuir Ania kona-ba mensajen ne’e bainhira lee tiha nia mensajen ne’e, Ajo foti telefone ba Aida hodi haree video Upin no Ipin ne’ebé rai iha telemovel ne’e nia laran. Ajo halo hanesan ne’e atu Ania labele deskonfia katak nia mak lee mensajen ne’e maibé Ana mak loke no Ania mós sei la deskonfia tan Aida seidauk koñese letra.

Bainhira han hotu Ajo deside la bá  hikas servisu. Sonia hakbesik ba nia hodi dehan;

            Tiu, orasida bá servisu ha’u tuir bá tun iha uma.’’
“Ó, halimar tan iha ne’e, aban tiu sei bá munisipiu, iha servisu balu ne’ebé presiza halo. Tiu sei ba loron ida ka rua iha ne’ebá, bainhira tiu fila mai mak ó fila, ó iha ne’e halimar lai ho ó-nia alin sira.”
“Foin mai de’it atu bá fali tan ona ne’e?” Ania hatán ho oin-naburut.
“Aban dadeer mak aranka, agora ha’u deskansa lai iha uma. Sonia bá rai fali ó-nia pasta ne’e orasida mak ha’u telefone fó hateten ó-nia Mamá.”

Sonia hi’it daudaun nia pasta lori bá rai iha kuartu laran. Ajo halo finje tama bá kuartu laran arruma roupa tau ba pasta laran. Bainhira haree Ania, nia dehan;

Lokraik ne’e ha’u la bá servisu, aban ami aranka sedu de’it ne’ebé ha’u hakarak deskansa no halimar ho labarik sira iha uma.’’

Ania nia telefone lian beibeik maibé nia la hi’it. Ho hamnasa mihis Ajo dehan

 Ó-nia telefone lian ne’e, nu’usá la hi’it.’’
“La hatene sé mak telefone mai ne’e númeru foun.’’
“Ó lakohi simu husik ha’u mak hatán.’’
“Doben, ha’u karega telefone lai nia pila mós hotu ona.’’ Dehan nune’e no hakat lailais tama bá dapur laran.

Bainhira manu kokorek, Ajo mós hariis no prepara ona nia pasta tau iha karreta laran. Ania hadeer sedu mós hodi prepara matabixu. Ajo rai metin dúvida hotu no lakohi rona saida mak nia feto sira dehan kona-ba Ania ne’ebé sira kaer toman la’o ho mane seluk.

Ajo fiar-metin ba domin ne’ebé sira kuda hodi forma família ki’ik ne’e.Tan ne’e nia lakohi rona saida mak ema dehan, bainhira nia la kaer rasik ho nia liman.

            Haree didi’ak labarik sira.”
            “Matabixu lai. Ha’u prepara ona ne’e.’’
            Di’ak hela bá mak matabixu iha dalan.”

Bainhira to’o iha dalan klaran Ajo telefone nia belun di’ak ida hodi troka karreta nune’e Ania labele deskonfia katak Ajo hafuhu tuir hela nia. Karreta vidru metan halo Ania la hatene katak Ajo mak para hela iha uma oin.

Tuku sia, Ania hatais moos sai husi uma, Sonia hamaus daudaun Alex ne’ebé tanis tuir Ania. Ania nafatin la’o no husik hela Alex mesak iha uma ho Sonia. La kleur mane-klosan ida para motór iha uma oin. Ho hamnasa Ania simu kapasete ne’ebé mane-klosan ne’e fó ba nia.

Husi karreta laran Ajo buka tuir sé mak mane-klosan ne’e maibé nia la koñese. Ajo hala'i tuir motór ne’e to’o iha lurón boot. Ania ne’ebé ohin tuur dook hahú hakbesik an no hakuak mane-klosan ne’e.

Ajo nia fuan sente atu nakfera de’it ona, sentimentu hirus, siume kahur malu. Ania ho mane-klosan ne’e para iha loza boot ida iha área Comoro. Tun husi motór leten kaer liman metin hanesan loos foin-sa’e sira-ne’ebé foin tuir malu no nakonu ho domin.

Anin ho mane-klosan ne’e tama sai loja, hafoin sira tama iha restorante ida. Tuur hateke oin ba malu no mane-oan ne’e kaer metin Ania liman la husik. Ajo ne’ebé dezde ohin la’o tuir sira na’in rua sente labele kontrola ona an no ba hasé kedas sira na’in-rua.

Ania hafodak hodi husik mane-klosan ne’e nia liman, ho hirus Ajo husu;

            Sé mak ne’e?”
            “Doben, rona lai.”
“Ó hanesan ne’e bainhira ha’u laiha uma ó la’o ho mane seluk. Afinál saida mak ha’u-nia feto sira dehan ne’e loos.”

Bainhira deskute malu ne’e hahú maka’as mane-klosan ne’e la’o husik hela Ania no Ajo. Ho hamnasa mihis Ajo dehan;

            Ohin, ó mai ho sé no fila mós ho nia. Ha’u bá uluk ona uma no hein ó iha ne’ebá.”

Ajo fila uma ho fuan dodok no nia la imajina. Inan husi nia oan sira bele halo hahalok hanesan ne’e. “Ha’u la hirus ou siume maibé ha’u triste ó estraga ona fiar ne’ebé ha’u fó no kontra ona prinsípiu ne’ebé ita forma bainhira harii uma-kain ne’e.”


Dili, loron-14 fulan-Jullu tinan-2018