14 Agu 2017

OBRIGADA FEELIT no FDSL

Foto Husi Alito Rosa
Kontente tebes bainhira simu konvite sai oradór iha kompetisaun Female Blogger “Hakerek Iha Blog Ne’e Furak.” Iha biban ne’e hakarak hato’o obrigada wain ba FEETIL no FDSL. Kontente tebes bele hola parte iha eventu sira hanesan ne’e. Ne'ebé realiza iha loron-11 no 12 fulan-Agostu tinan-2017


Iha Joven feto lubuk nia oin, ha'u hamriik ho oin-hamnasa no fuan duuuk... daakk... koko atu hamriik forte ho fiar an buat hotu sei la'o ho di'ak.
Saida loos mak ha'u sei aprezenta iha loron ne'e. Ha'u koko fahe saida mak ha'u hatene no fiar ida ne'e bele motiva liután foinsa'e sira atu kreativu aproventa teknolojia ba dalan ne'ebé pozitivu. 

Foto Husi Alito Rosa
Aproveita teknolojia hodi kapasita an no uza ba dalan ne'e di'ak. Lalika husik ita monu ba lasu Media Sosiál maibé oinsá mak bele lori ita nani iha siénsia, hamrook ba matenek no sai an rasik katak bainhira ema koñese ha'u tan saida mak ha'u halo. 

Foto Husi Alito Rosa
Mehi ida ne'ebé ha'u iha bainhira inklina an iha blog, dahuluk hakarak enkoraja foinsa'e sira kuda kultura lee. Blog hanesan meius ida ne'ebé ha'u uza hodi espresa an liuhusi istória badak.
Ideia inklina an iha blog mai husi ha'u-nia Belun di'ak iha oras ne'e daudaun kontinua hela nia estudu iha Japaun. Husi Mariani Vicente ha'u deskobre kona-ba blog. Liuhusi blog mós halo ha'u-nia kalan hahú lahakmatek halo ha'u hanoin hela de'it "Sah informasaun mak ha'u públika iha blog ne'e" lia makhusu.
Obrigada Tafara.org Ne'ebé públika ona eventu ne'e iha ita-boot sira nia website
Liuhusi blog ne'e lori ha'u nani klean liután iha mundu literariu biar ho kapasidade ne'ebé natoon ha'u koko atu aprende iha ha'u-nia nonook no aprende mós husi ema seluk. 

Liuhusi ema ida-idak nia hahalok ha'u koko atu aprende kona-ba ema ne'e no nia karakter no haksulin liuhusi istória badak ida. Husi ha'u-nia kuran koko atu haree buat hotu ho fuan. 

Bainhira ha'u la'o iha lurón matan ikun hateke bá-mai lori ha'u komprende moris. Matan haree fuan tetu no kakutak lori liman bidu iha surat tahan mutin no lee na'in mak sei julga. 

 Laiha liafuan tarde bainhira hakarak aprende, laiha ema ida mak perfeitu liu maibé koko atu sai di'ak liu. Moris iha mundu hanesan bainaka. Saida loos mak ó sei halo atu memória hotu kona-ba ó sei metin iha ema hotu nia hanoin. 

Laiha Sala hakraik an hodi aprende buat ruma. Moris hanesan ikan no bee ne'ebé nunka haketak. Ema ida sei la sai atan ba ema seluk bainhira aprende hamutuk. Teknolojia lori ita atu komprende no haklean liután matenek ne'ebé ita iha. 

Aprende sei fasil bainhira ita hamutuk ho ema ne'ebé laran luak no la egoista ka ta'uk "bainhira nia hatene liu sei troka ha'u-nia fatin."  Ema sira hanesan ne'e mak sei hamate vontade. Bainhira hamutuk ho nia mak ita sei la aprende buat ida. 

Ema ida-idak ho nia maneira rasik atu espresa an. Atitude sai sasukat ba ema nia matenek no ema seluk mak sei sai hanesan lalenok hodi refleta an. Fuan boot nafatin katak ita ema sempre tulun malu. Ha'u aprende husi ó. Aban ó mós bele aprende fali husi ha'u. Matenek sei la hotu bainhira ita fahe ba malu kompleta malu sai forte liután. 

Lalika hein ema seluk kaer ai-sanak mak ita foin hakfodak hodi aprende maibé oinsá ita aprende husi situasaun hotu no ida ne'e mak halo ita maduru liután hasoru realidade no forte hamriik iha sosiedade nia leet. Teknolojia sei lori ita ba pontu ne'ebé aas liu bainhira ita uza ho dalan ne'ebé di'ak mós.


Díli, loron-14 fulan-Agostu tinan-2017





Tidak ada komentar:

Posting Komentar