8 Mar 2018

DEHAN LAE, BA DISKRIMINASAUN HASORU FETO

Udan subiska habokon, batar no lakeru dikin iha toos laran. Iha uma tali ain-aas, ha’u hamriik iha janela lolo liman ba udan ne’ebé turuk husi kakuluk. Fuan sente fuik iha ema lubuk nia klaran.
Obrigada mós ba AKA Timor news ne'ebé
públika ona istória ne'e iha
 ita-boot sira nia website

Husi dook ha’u haree Bui-Hare halai lailais dada roupa ne’ebé habai iha tali. Bainhira haree nia fuan ne’e sente hakmatek, sentimentu ne’ebé susar atu komprende. Husi nia matan ha’u bele sente domin ne’ebé boot tebes mai ha’u. Laiha relasaun ida mak kesi, sentimentu ne’e mosu derrepente no fuan rasik susar atu kontrola.

 “Ina-Louuu….  ajuda Mamá, hamoos modo no prepara hahán kalan nia”

Bui-Kasa, ne’e mak ha’u-nia Mamá nia naran. Hanesan oan-feto mesak saida de’it mak ha’u hakarak Mamá no Papa sempre halo tuir maibé iha buat ida ne’ebé halo ha’u la komprede, sira bandu  ha’u atu labele bá beibeik Bui-Hare nia uma.

Ha’u halo tuir saida mak Papa no Mamá haruka, bainhira ha’u koko hetok laran ne’e hakarak bá beibeik. Sentimentu ida ne’ebé susar atu komprende, taka matan no hakoi metimetin saida mak fuan ne’e sente.

Iha uma ain-aas ne’e ha’u la kura ba domin, Papa no Mamá hadomi tebes ha’u la’ós husi matéria de’it maibé domin ne’ebé sira fó boot tebetebes. Papa nu’udar katakista, ha’u iha oportunidade atu eskola lahanesan ho ha’u-nia feto maluk sira seluk.

Iha ha’u-nia aldeia, inan-aman sira dala barak fó periodade liubá mane, iha razaun barak tansá la haruka oan-feto sira bá eskola, balu dehan distánsia eskola ne’ebé dook la seguru ba oan-feto sira la’o mesak.  Sorin balu bá eskola halo saida ikus mós sei kaben, nu’usá sira laiha iha uma de’it no ajuda inan-aman husik mane sira mak eskola.

Inan aman sira sei kaer metin doutrina antigu nia ne’ebé dehan “mane hakat luan no feto mate ho kanedok.”  Nune’e mós iha eransa inan-aman sira prefere liu fó ba oan mane duké oan-feto. Ha’u la komprende tansá.

Iha ha’u-nia eskola fatin mós hanesan mayoria ema ne’ebé eskola hamutuk ho ha’u mesak liurai nia oan, Xefe Povasaun no funsionáriu nia nia oan. Eskola mós ladún barak iha altura ne’ebá ema iha fatin dook haruka hotu sira-nia oan bá eskola iha kolégiu Soibada no Ossu.

Mamá no Papa deside ha’u bá eskola iha Soibada. Dala barak ha’u husu atu eskola iha Ossu atu nune’e labele dook husi sira na’in rua. Papa sempre dehan “di’ak liu ó bá eskola iha Soibada, iha ne’ebá ó bele aprende moris mesak bainhira dook husi inan-aman no bele aprende oinsá feto sai ne’ebé di’ak tuir kreda haruka.”

Laiha razaun kontra desizaun hotu ne’ebé Mamá no Papa deside ona. Ha’u halo tuir saida mak sira dehan tan ida-ne’e di’ak ba ha’u-nia futuru. Mamá sempre dehan “beik natoon ho Mamá, ó tenke sai feto ne’ebé matenek no labele depende ba mane.”

Soibada fatin ne’ebé dook tebetebes. Husi Ossu ha’u sai karreta ne’ebé ema hanaran kareira. Nia modelu hanesan karreta kamineta maibé nia iha kadeira hodi tuur. Kuda hanesan meius transporte alternativa ne’ebé fasilita ha’u husi Manatutu vila bá Soibada.

Iha Soibada ha’u hahú aprende kona-ba suku no aprende kona-ba doutrina tuir kreda hanorin. Ha’u iha belun barak ne’ebé mai husi rai dook, Soibada nia furak halo ha’u laran monu ba nia. Biar ho otas ki’ik ha’u aprende ona oinsá suku pontu cruz, borda no dezviadu  ho tempu ha’u mós mahir ho servisu hirak-ne’e.

Mamá dehan “feto-klosan ida bainhira deside atu kaben nia tenke hatene suku no servisu uma-laran, sé la hatene halo servisu mak mane nia família sira sei trata to’o ó-nia inan-aman.” Ha’u la komprende tanba saida mak ha’u-nia Mamá no Papa prekupa ba ha’u-nia moris aban-bainrua nia bainhira kaben, sira nein husu aban-bainrua boot ó hakarak sai saida, la husu saida mak ha’u mehi ba ha’u-nia moris aban-bainrua nian.

Ha’u bele iha oportunidade ba eskola maibé ha’u-nia moris sei nafatin hanesan ho ha’u-nia feto maluk sira seluk. Bainhira ha’u akaba kuarta klase Mamá no Papa laiha kbiit ona atu haruka kontinua eskola mai iha Ciklu Preparatorio iha Dili.

Iha dadeer ida, bainhira sei toba ha’u rona Papa hakilar iha kuartu sorin “Ina Lou…. Mai lailais ona nia Mamá iis laiha ona.” ha’u halai lailais bá kuartu laran no haree Mamá nia oin la hamnasa ona hanesan baibain. Papa tun husi uma ain-aas ba bolu viziñu sira.

Bui-hare halai lailais mai hakuak ha’u ne’ebé tuur ho matan-been iha Mamá nia sorin. “Ina-Lou ó tenke forsa, ó bele lakon inan ida maibé ó sei iha inan seluk hodi hadomi ó.”  Ha’u la komprende saida mak Bui-hare ko’alia. Papa hafodak bainhira haree Bui-hare hakuak ha’u, ho oin hirus nia dehan “depois haloot hotu tiha  ó-nia prima nia mate isin mak ita ko’alia kona-ba ida-ne’e.”

Hetok ida-ne’e halo ha’u la komprende liután, família sira komesa halo Baraka, fó hariis mate isin hodi tau iha meza leten. Sentimentu lakon ida ne’ebé forte tebes, Bui-Hare nia hamnasa kura netik kanek ne’e.

Bainhira ema lori Mamá ba hakoi ha’u-nia moris sorin hakoi hamutuk ho Mamá. Todan tebes bainhira lakon ema ne’ebé ita hadomi. Tuur iha uma-tatiis matan sulin neineik habokon hasan Papa kaer ha’u-nia kabas ho matan-been nakonu.

“Ina-Lou, ó boot ona.Ó-nia Mamá mós laiha ona, tempu to’o ona atu hateten lia-loos ba ó.”
“Ami na’in-rua la’ós ó-nia inan-aman rasik. Bui-hare mak ó-nia Mamá ida ne’ebé hahoris ó no ami mak hakiak ó.”

Ha’u hirus bainhira rona novidades ne’e, tansá Mamá no Papa tenke rai sekredu ne’e hotu to’o iha loron ikus Mamá iis kotuk mós la katak sai segredu ne’e. ha’u la hatene loos atu dehan oinsá, iha sentimentu rua kahur malu entre kontente no triste.

Kalohan nakukun udan besik monu rai. Hanesan mós ha’u-nia fuan ne’ebé sei nakukun no tau atu rona lia-loos husi Papa no Bui-hare. Ho matan-been Bui-hare konta tansá nia entrega ha’u ba Mamá no Papa hodi hakiak no taka metin segredu hotu.

“Uluk ha’u sei feto-klosan, ha’u-nia laran monu ba mane-klosan ida. Ami hadomi malu tebes no ami moris haksolok hanesan  feen-la’en to’o ikus ha’u isin-rua. Nia família lakohi simu ha’u hodi dehan ó la’ós jerasaun husi liurai tanba ne’e ami-nia oan mane sei la kaben ho ó, sé ó isin-rua ona di’ak liu ó-nia oan ne’e ó oho tiha de’it ou lae, ó sai husi aldeia ne’e. ó la merese kaben ho liurai nia oan mane.”

Ho matan-been Bui-hare, tuur iha ha’u-nia sorin no kaer metin ha’u-nia liman.

“ó, keta hirus ó-nia Aman tan nia la hatene buat ida, bainhira ó iha isin, nia inan-aman sira haruka nia ba eskola tiha iha Dili. Ha’u la hatene Dili ne’e besik ka dook. Buat ne’ebé ha’u hatene nia inan-aman bandu nia atu labele fila tan ona mai suku ne’e, sei ema hotu hatene mak sei halo moe família nia naran. Bainhira ó moris liurai ho nia aliadu sira tenta atu oho ó, maibé  la konsege. Entaun sira haruka ha’u ba  halo toos besik iha tasi ne’ebá pár susuk boot tata ó no hetan moras.”

“Bainhira rai-nakaras Mamá liuhusi ne’e no mai entrega hela ba ó-nia Papa no Mamá hodi hakiak ó. Bainhira fila ba suku Mamá  bosok ona ba Liurai katak ó laiha ona, rona tiha ida 99liurai mós duni kedas Mamá sai husi suku ne’e. To’o ohin loron ó-nia Papa mós la hatene kona-ba ó, maibé labele nega realidade katak raan  ne’ebé sulin husi ó-nia isin-lolon mai husi nia.”

Ha’u kaer metin Bui-Hare nia liman no lakohi rona tan istória hotu kona-ba ha’u. Buat ne’ebé halo ha’u la komprende tansá ha’u mak tenke hasoru realidade moris ida-ne’e. tansá tenke iha distánsia entre jerasaun liurai no reinu. Ema hotu hanesan iha Maromak nia oin, la haree ba kór mutin ou metan.

Ha’u iha mehi boot ida, bainhira ha’u iha oan, ha’u sei fó direitu tomak ba nia hodi deside nia destinu, sei laiha tan diskriminasaun entre oan-feto no oan-mane sei hatuur sira iha direitu ida ne’ebé hanesan. Katak feto mós bele hamriik metin hanesan mós mane. Ha’u sei hanorin oan mane sira atu respeita feto no labele uza forsa hodi hanehan feto. Kuidadu feto hanesan inan ne’ebé kuidadu nia oan.

Ksolok loron mundiál feto.

Díli, loron-8 fulan-Marsu tinan-2018

Tidak ada komentar:

Posting Komentar