8 Apr 2016

LABEH FIRME HO KORAJEN NO DIDIKASAUN (REFLEKSAUN BA ANIVERSARIU LABEH)


Loron troka bá semana, semana bá fulan no fulan bá tinan la sente tinan sanulu resin rua Lalenok Ba Ema Hotu hamutuk ho ita, naran ne’ebé la foun iha ha’u tilun I laran monu kedas bá nia. La’ós fasil bá LABEH ejiste to’o ohin loron dezafiu oinoin ó hasoru, hanesan labarik ki’ik  ne’ebé aprende la’o iha krikil leten maske monu to’o kanek no ain nakdedar hamriik nafatin hodi la’o.

Matan rihun bá rihun tau matan bá ó, tan ó hakilar maka’as hanesan leoan ne’ebé si’ak, lian ne’e halo ó sai inimigu bá ema ne’ebé la gosta atu rona ó. Ó hanesan alarma iha dadeersan hafanu no hakotu mehi furak iha dadeer ne’e.

Tinan sanulu resin rua liubá, iha loron ruanulu resin lima (25) fulan-Agustus ó moris hanesan bebé oan ida ne’ebé foin loke matan hodi haree mundu nia furak, maske sei bebé ó horon no sente ona korupsaun, kolusaun no nepotizmu, iha ó nia matan no fuan, koko aguenta ho situasaun hotu, bainhira ó aprende dolar no la’o. Ó hatene ona saida mak ó sei halo hodi muda situasaun ne’e, ó hatene katak la’ós fasil maibé nafatin koko.

Kuandu ó hahú hamriik ho forsa ne’ebé ó iha, laloran ne’e hahú boot liután ema hahú duvidas ho ó nia prezensa áte to’o hasai liafuan todan bá ó “panas-panas tai ayam, husi bá sira la’o maibé lakleur sira taka ona”, ohin ó konsege hatudu bá sira katak LABEH sei nafatin hamriik no forte liután maske laloran ne’e boot hanesan Thunami maibé la sobu ó nia fondasi.

Ohin ó konsege utrapasa tan tinan ida, ó forte tan ó iha forsa domin ne’ebé boot, forsa família ne’ebé metin, ó iha aman ida ne’ebé hadomi tebes ó no didika nia an tomak bá ó, nia mak huun forsa domin lolos, aman ne’e mak Christopher Henry Samson, tan nia fiar katak ó mak fatin ne’ebé di'ak liu hakilar hasoru korupsaun, fatin ne’ebé sai lian bá ema ne’ebé laiha lian, fatin ne’ebé uniku ko’alia kona-ba lian-loos maske nia hatene kuandu atu sai lian ó sei hasoru difikuldade oin-oin maibé aman ne’e nafatin firme hodi akonpaña ó.

Tempu barak ó liu iha ai-tarak leten, difikuldade oin-oin ó hasoru maibé ó nafatin la’o tan ó fiar katak maromak sei la taka matan bá ó nia susar no halerik. Iha dadersan ne’ebé hakmatek rona manu-fuik hananu iha ai-leten, loro-matan hahú sai hodi fó naroman bá mundu, mehi foun mós hahú iha loron ne’e. Naroman mosu duni bá ó ho prezente Laptop husi ativista Austrália  Hannah…. Nia habadak netin ó nia ain iha lurón, laptop ne’ebé lori milagre no anin fresku bá LABEH, husi laptop ne’e mak hamosu fali, komputadór no laptop seluk iha LABEH.

Forsa ne’e la’ós hetan de’it husi ó nia família mai mós husi ó nia belun di'ak sira, belun ne’ebé sempre hamutuk ho ó kuandu ema seluk hahú izola, iha tempu ne’ebé ema hamnasa ó hodi dehan “Lalenok rahun ona no Lalenok so bá ema ida de’it”, balun dehan “LABEH O leno hosi kotuk de’it” balun dehan fali “the mirror for the people sai fali the error for the people” mais nia nafatin hamutuk ho tan nia fiar loron ida ó sei hatudu bá sira katak LABEH sei sai duni lalenok ba ema hotu, tan lalenok refleta realidade, lalenok nunka bosok saida mak nia haree.

La sente ohin ó halo tinan sanulu resin rua, ó nia naran morin iha fatin-fatin, susesu ida ema labele haluhan iha istória katak LABEH sai ponte bá prezensa KAK (Komisaun Anti Korupsaun), LABEH mak halo konsultasaun tama sa’e Munisipiu maske kole, hamnlaha, rai- rahun, udan, anin, la prekupa ó nafatin la’o tan ó hatene ona katak sei la’ós ita mak hakilar kona-ba korupsaun sé tan, sei la’ós agora bainhira tan no kaer metin Mr. Jorge Linch nia liafuan “sei korupsaun nia abut metin ona, ema riku sei riku bá beibeik no ema kiak sei kiak bá beibeik no sei lakon dignidade no intregridade iha mundu internasionál”.

Ó mai la’ós atu hakilar deit kon-ba korupsaun maibé loke mós oportunidade kapasitasaun bá joventude liuhosi formasaun Lian Inglés, Jornalizmu no Administrasaun, hahú ho estudante na’in-sia ó konsege kesi estudante rihun tolu ho balu, ó fiar katak joventude mak futuru bá nasaun, jerasaun ne’ebé metin ho prinsipiu luta hasoru korupsaun.

Ó konsege duni lori naroman bá óspital Lospalos, konsege duni lori kadeira bá Eskola pre-sekundária públiku Liqueça, ó konsege doko Ministeriu Edukasaun no Ministeriu Saúde liuhosi  programa CBMS no Press Tour ó konsege muda situasaun balu iha fatin ne’ebé ó vizita bá, doutór no enfermeiru sira iha Lospalos sei la lori tan lilin iha tempu kalan vizita pasiente, estudante sira iha Liqueça sei la tuur tan iha rai tan sira iha ona kadeira no meza, ó konsege doko mós mestre sira iha Eskola Primaria Rai Kala suku Estado, distritu Ermera liuhosi kobransa ne’ebé halo bá estudante hodi suku farda, inan aman ho dezenraska fa’an sira-nia produtu, balu to’o deve hodi hetan netik osan rezolve problema farda.

Ó nafatin firme ho korajen no didikasaun la’o tama sa’e munisipiu hakilar maka’as kona-ba korupsaun iha Timor-Leste, sosializasaun ba esbosu lei Komisaun Anti Korupsaun. Esforsu tomak ó halo hanoin ida luta hasoru korupsaun maibé realidade ó monu iha lafaek nia leet no to’o oras ne’e esbosu lei anti korupsaun sei pendente iha uma fukun Parlamentu Nasionál, LABEH sei nafatin firme luta ba esbosu lei anti korupsaun to’o Parlamentu Nasional aprova no funu seluk ejiji revizaun pensaun vitalize husi Parlamentu Nasionál.

Iha tinan-2012 situasaun kontente iha LABEH lakon iha minutu balu nia laran, aman ne’ebé sai forsa bá LABEH tenke hatán ba justisa relasiona ho kazu falsifikasaun dokumentus agravada, iha loron-22 fulan-Novembru hanesan loron lutu bá LABEH, loron ne’ebé nakonu ho matan-been  bá família boot LABEH, salaun enkontru Dr. Christopher Henry Samson sai sasin bá matan-been  ne’ebé sulin hanesan mota Loes, prezensa Gil Da Silva fó forsa foun bá LABEH hodi kontinua la’o maske aman ne’e la hamutuk ona ho ita, LABEH hahú hamnasa hikas, kuandu aman ne’e komesa hamutuk fali ho LABEH iha loron-22 fulan-Setembru tinan-2014, hamnasa ho oin kontente lasu família ne’ebé kesi entre LABEH no nia staff hahú metin liután no fó forsa foun bá LABEH hakilar hasoru korupsaun.

Aman ne’e hatudu duni nia didikasaun no komitmentu luta hasoru korupsaun, foin mak sente anin fresku liberdade maibé la hamate nia espiritu luta hasoru korupsaun no komitmentu luta forte liután iha nia raan no isin, ran ne’e nakali liután hakilar no lidera kampaña loron mundial  anti korupsaun ne’ebé monu iha loron-9 fulan-Dezembru tinan-2014.

Tinan rua liubá ó selebra ó nia tinan la ho prezensa aman ne’e, tinan ne’e hanesan tinan fortuna bá LABEH, tinan ne’ebé aman ne’e sei hamriik hodi kaer sampaio selebra ó nia tinan ho oin kontente no hamnasa no selebra tinan liberdade.

Viva Lalenok Bá Ema Hotu.
Abaixo korupsaun

Dili, loron-25 fulan-Agustus tinan-2015

Esteviana Maria Celina Amaral de Fàtima

Tidak ada komentar:

Posting Komentar